Menu Close

Kako znati je li vrijeme za posjet logopedu?

Pravo vrijeme za javljanje logopedu, osim kada je dijete na to upućeno od nekog drugog stručnjaka, onda je kada roditelji osjete zabrinutost

Kako znati je li vašem djetetu potreban logoped? U čemu sve logoped može pomoći? Postoji li „prerani“ ili „prekasni“ posjet logopedu?

S tim se pitanjima srela i logopedinja Lucija Horvat, koja ima dugogodišnje iskustvo rada s djecom.

Kako nam kaže, iako je logopedija široko područje, još uvijek se na našim prostorima logopedi najčešće povezuju (samo) s ispravkom izgovora glasova. Istina je da su artikulacijske teškoće samo jedan dio posla s kojim se logoped bavi. Osim toga, logopedi rade s komunikacijskim teškoćama, fonološkim teškoćama, teškoćama u tečnosti govora (mucanje i brzopletost), oštećenjima glasa, teškoćama u učenju poput disleksije, motoričkim govornim poremećajima te poremećajima hranjenja i gutanja.

Da bi olakšala roditeljima, Lucija nam je odgovorila na neka od najčešćih pitanja.

Treba li čekati da dijete progovori prije prvog posjeta logopedu?

Vrijeme prije progovaranja ključno je za dobru pripremu oralne motorike.

Budući da se bebe hrane od prvog dana života, neke od njih s dojenjem ili hranjenjem na bočicu mogu imati velike izazove. Kod procjene bebinog hranjenja prva se u nju uključuje savjetnica za dojenje. Ako i nakon promjene položaja u dojenju i pravilnog namještanja bebe i dalje postoje teškoće s hranjenjem, tada je vrijeme za provjeru što se događa unutar usne šupljine.

Neki od simptoma koji se u ovim slučajevima pojavljuju su teškoće zahvaćanja dojke i sklizavanje s nje, plitki hvat, zvuk “klikova” prilikom dojenja, uvrtanje usana prema unutra, curenje mlijeka, problemi s nadutošću (beba ima puno zraka u trbuhu), nervoza prilikom hranjenja i brzo umaranje.

Osim bebe, važno je i gledati simptome koje pokazuje mama – bolne bradavice,bradavice u obliku ruža za usne, ragade, mastitis, bolni podoji. Sve ovo upućuje na nepravilno korištenje oralnih mišića. Kada je tome tako, logopedi provode vježbe koje pomažu u boljoj pokretljivosti mišića, opuštanju napetosti i njihovom pravilnom korištenju i po potrebi upućuju dijete na daljnje procjene.

Dijete nikada nije premalo za logopedsku procjenu.

Ono što se kod beba manifestiralo kao teškoća dojenja, nakon godine dana se može manifestirati kao teškoće s obradom određene teksture hrane, izbirljivost u jelu, česte prehlade, začepljenost nosa i/ili upala uha, pojačana salivacija, smanjen opseg pažnje, produženo korištenje dude, bočice ili sisanje palca, artikulacijske teškoće, krivi zagriz i natrpani zubi, visoko nepce…

Kada bi beba trebala izgovoriti svoje prve riječi?

Kod razvoja djeteta, osim čekanja pojave prve riječi, pratimo komunikacijski i jezični govor. Kako beba reagira na nas, ostvaruje li kontakt očima, prati li nas, guguće li i smije li nam se.

Oko 9. mjeseca očekujemo da će bebe intencijski krenuti komunicirati s nama, pokazujući prstom na ono što žele, pogledom nas usmjeravajući na predmet interesa i prateći naše geste. Oko prvog rođendana očekujemo pojavu prve riječi sa značenjem, ali i razumijevanje jednostavnih naloga, imitaciju naših pokreta i glasova.

Ako to izostaje, dobro je vrijeme za javiti se logopedu. Čekanje do 3. godine, koje se često preporučuje, može itekako produžiti roditeljsku brigu i oduzeti djetetu dragocjeno vrijeme prvih godina u kojima je razvoj najbrži i u kojima najlakše možemo utjecati na njegovu promjenu. Nijedno dijete se ne rodi lijeno – lijeno za dojenje, lijeno za govorenje! Da može, dijete bi to radilo, a ako ne može, moramo pronaći uzrok tome.

Zašto kod neke djece dolazi do sporijeg govornog razvoja?

Postoje različiti razlozi zbog kojih je djeci teško hranjenje, zašto je komunikacijski i jezično-govorni razvoj sporiji. Roditelji, posebice mame, u gotovo svim slučajevima prepoznaju da postoje izazovi u određenom području razvoja. Okolina je često ta koja te brige pokušava umanjiti: mame preuveličavaju, ili dijete je lijeno, muško je, i moj susjed je tako pa gledaj ga sad… I tako prolazi vrijeme, a teškoća ostaje, roditeljska zabrinutost raste.

Postoji li pravo vrijeme za posjetu logopedu?

Pravo vrijeme za javljanje logopedu, osim kada je dijete na to upućeno od nekog drugog stručnjaka, onda je kada roditelji osjete zabrinutost. Ništa više od toga nije potrebno!

Bolje je ukloniti svoju brigu ili pronaći njezin uzrok i raditi na cjelokupnom poticaju razvoja djeteta, na vrijeme. Dijete nikada nije premalo za logopedsku procjenu i podršku, a upravo rana intervencija potiče najbolji komunikacijski, jezično-govorni i oralno-motorički razvoj te osim djeteta, daje podršku i roditeljima.

(zadovoljna.hr)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *