Menu Close

Hrana kao pomoć u prevenciji i liječenju mentalnih poremećaja

Ako još niste čuli za izreku da su crijeva mozak mozgu vrijeme je da dobro promislite o tome. Ono što jedemo, dokazano je, izravno utječe na naš mozak, i naposljetku, na naše zdravlje i raspoloženje.

Prema nutricionističkoj psihijatriji veza između crijeva i mozga odnosno hrane i raspoloženja neupitna je. Mozak najbolje funkcionira kada mu se daje visokokvalitetna hrana koja ga hrani, poput one koja sadrži vitamine, minerale i antioksidanse, a određena hrana djeluje kao pomoć u prevenciji i liječenju mentalnih poremećaja poput depresije.

Veza prehrane i mozga ključna je i za prevenciju kroničnih bolesti. Tako na primjer prehrana koja se sastoji od velikih količina šećera, ugljikohidrata, kalorija i masti dovodi do dijabetesa, Alzheimerove bolesti, bolesti srca i pretilosti.

Tijekom razvoja moždanih struktura u prenatalnoj i perinatalnoj fazi važno je da se sva potrebna energija i hranjive tvari mogu apsorbirati iz prehrane. To znači da utjecaj prehrane na mozak počinje prije rođenja, budući da se dojenče hrani majčinim nutrijentima, a taj utjecaj na razvoj mozga nastavlja se tijekom djetinjstva.

Koja je to hrana dobra za raspoloženje i zdravlje mozga

Voće i povrće
Voće i povrće ključni su dodaci prehrani za optimalno zdravlje. Oni ne samo da hrane tijelo, već i mozak. Njihova svojstva pridonose psihološkom blagostanju, kognitivnoj obradi i emocionalnoj regulaciji. Neko voće i povrće ima više psiholoških koristi od drugih, pa su stručnjaci osmislili jednostavan način prema kojem bi djeca i odrasli trebali konzumirati uravnotežen unos različitog voća i povrća.

Metoda “Pojedi dugu”
Izraz “Pojedi dugu” temelji se na konceptu da voće i povrće nudi različite prehrambene prednosti ovisno o svojoj boji.

Na primjer, ljubičasto i plavo voće i povrće, poput borovnica, kupina, ljubičastog grožđa, šljiva, crnog ribizla, bobica bazge i smokava te patliđana, cikle, ljubičastog kupusa, ljubičastog batata i rotkvice, značajno pogoduje kognitivnim sposobnostima i raspoloženju.

Borovnice se čak smatraju supernamirnicom za mozak. One čak i u malim količinama pokazuju kognitivne dobrobiti, posebno tijekom starenja, tijekom faza razvoja djeteta i kognitivnog pada.

Orasi
Orašasti plodovi sadrže hranjive tvari koje su korisne za zdravlje mozga. Također imaju svojstva protiv starenja i pomažu u očuvanju kognicije u starijoj dobi. Istraživači su ispitivali utjecaj “dugoročnog unosa orašastih plodova” na kogniciju starijih žena.

Studija je uključila 15 467 žena diljem svijeta koje su između 1995. i 2001. imale 70 ili više godina. Istraživači su otkrili da su one koje su konzumirale najmanje pet porcija orašastih plodova tjedno imale bolju kogniciju od onih s nižim unosom orašastih plodova.

Orasi su vjerojatno najpoznatiji orašasti plodovi koji jačaju mozak jer sadrže puno polinezasićenih masnih kiselina koje se identificiraju kao “dobre masnoće“, a važne su za zdravlje srca, kao i za funkcioniranje autoimunog i živčanog sustava—koji upravlja mozgom. Orasi su također puni drugih fitokemikalija (biljnih spojeva), vitamina i drugih hranjivih tvari koje pozitivno utječu na neurone u mozgu.

Plodovi mora i jaja
Konzumacija plodova mora opskrbljuje mozak mnogim esencijalnim hranjivim tvarima. Većina plodova mora sadrži dobre masnoće, prvenstveno omega-3 masne kiseline.

Od svih namirnica, riba je jedna od najzasićenijih bogatim omega-3-masnim kiselinama, a također su i izvrstan izvor proteina koji su neophodni za zdravlje mozga.

I jaja i morski plodovi pružaju prenatalne i rane beneficije zbog pozitivnih učinaka koje dobre masnoće imaju na kognitivni razvoj međutim trudnice trebaju ograničiti unos morskih plodova i potpuno izbjegavati sirove morske plodove.

Jaja, kao i plodovi mora, sadrže omega-3 masne kiseline i druge vrste dobrih masnoća. Također su puna vitamina poput folata, vitamina D, joda, vitamina E, B12 i vitamina A. Osim toga, jaja su bogata proteinima i sadrže lipide — još jednu vrstu masne kiseline.

Prednosti konzumiranja hrane koja je dobra za mozak

  • Pomaže u prevenciji neuroloških poremećaja i mentalnih bolesti.
  • Doprinosi razvoju mozga.
  • Poboljšava kognitivne funkcije (pamćenje, brzina obrade i fokus).
  • Uspostavlja mentalnu jasnoću.
  • Smanjuje maglu mozga i mentalni umor.
  • Smanjuje tjeskobu i depresiju.
  • Regulira emocije.
  • Doprinosi hormonskoj ravnoteži.
  • Pojačava imunitet.
  • Ima protuupalna svojstva.
  • Smanjuje rizik od kroničnih bolesti.
  • Povećava energiju.

(Ordniacija.hr)

Vezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *